CaseStudy

STRANI RADNICI i RADNA SNAGA U HRVATSKOJ

Nagli porast broja stranih radnika u Hrvatskoj u zadnje 2 godine otvara burne rasprave koje se tiču smjera razvoja ove zemlje. Odluke koje ćemo donijeti sada odredit će budućnost Hrvatske na duži rok, a nije pretjerano reći da je u nekim scenarijima moguć ishod gubljenja etničke homogenosti stanovništva na teritoriju Hrvatske i redefiniranje hrvatske državnosti. Konstantno iseljavanje i pad nataliteta predstavljaju opasne napukline u osnovnoj strukturi našeg društva. Odljev visokokvalificiranih radnika i stručnjaka akutna je opasnost za razvoj i napredak naše zemlje. Upravo ti najkreativniji, najobrazovaniji i najambiciozniji moraju biti zadržani u Hrvatskoj. Uvoz cijelih armija neobrazovane radne snage iz trećeg svijeta sigurno nije odgovor na izazove s kojima se susrećemo na tržištu rada. Krenimo redom s uvriježenim tezama i mogućim rješenjima vezano za tržište rada u Hrvatskoj i strane radnike.

Teza 1: Tko će nam zaraditi za penzije, ako ne strani radnici?!

Mirovinski sustav po sistemu generacijske solidarnosti ovisi o tekućim uplatama u državni proračun,odnosno mirovinski fond. No, samo dijelom. Otprilike polovica potrebnog iznosa se prikuplja iz drugih poreza i doznačuje u mirovinski fond. U uvjetima konstantnog demografskog pada postavlja se pitanje tko će raditi i tko će uplaćivati u mirovinski fond kako bismo održali sustav. Ako promatramo prosječnu plaću stranih radnika u Hrvatskoj, koja iznosi oko 700 € neto, vidimo da iz bruto iznosa na prvi stup mirovinskog ide 100 € mjesečno. Dakle, trenutnih 140 000 stranih radnika "zaradi" penziju u visini od 500 € za manje od 30 000 umirovljenika. Dakle, oni "uzdržavaju" ni punih 2 i pol posto umirovljenika, kojih je trenutno oko 1 227 000.

Teza 2: Nemamo ljudi, pa tko će raditi?

Hrvatska je zemlja s prilično neaktivnim radno sposobnim stanovništvom. Dakle, pokušajmo motivirati rad! U dobnoj skupini od 15-64 u Hrvatskoj je radno aktivno 68% stanovništva, a u Njemačkoj 77%. kada bismo dosegli razinu radne aktivnosti Njemačke, to bi za naše tržište rada značilo dodatnih 206 000 radnika. Nadalje, imamo ogroman broj iseljenih od kojih bi se mnogi rado vratili ukoliko bi u domovini imali mogućnost pristoje zarade. Ta mogućnost bi se definitivno otvorila primjenom niza poreznih reformi čime bi se plaće znatno povećale, a bez da poslodavci osjete dodatni teret. Razmislimo što bi se dogodilo da se uvoz radne snage strože regulira. Bismo li zbilja odjednom ostali bez potrebnih radnika? Kako su taksiji, prijevoznici, dostavljači i ostali funkcionirali prije samo 2 godine? Mahom su svoje potrebe te djelatnosti pokrivale iz bazena domaće radne snage. Naravno, tržište regulira cijenu i zasigurno bi plaće znatno skočile kao odgovor na manjak ponude na tržištu, no taj skok ne mora nužno biti na teret poslodavca. O mogućim rješenjima u nastavku.

Teza 3: Hrvate ne zanimaju poslovi plavih ovratnika

Koje poslove uglavnom obavljaju naši gastarbajteri? To mahom nisu poslovi inženjera, doktora, Mogu li budućnost Hrvatske biti samo poslovi bijelih ovratnika? Ovdje otvoreno moramo istaknuti da svega 10% stanovništva ima predispozicije za obavljanje intelektualno najsloženijih poslova, koji obično zahtjevaju i dugotrajno obrazovanje te cjeloživotno učenje poput zanimanja liječnika, inženjera, pravnika, znanstvenika, arhitekata, stručnjaka iz područja prirodnih znanosti, informatike i drugih. Mi kao društvo trebamo majstore i ljude koji će obavljati jednostavnije poslove. Već danas je u svijetu prepoznato da će kvalitetan majstor zaraditi više novca od osrednjeg inženjera i da mu se znatno ranije u životu otvaraju poduzetničke opcije. Mnoga obrtnička zanimanja pružaju mogućnost dobre zarade, ali i realizaciju stručne i poslovne kreativnosti pojedinca. Dakle, ukoliko postoji zazor prema radu rukama, a postoji, potrebno je medijski provesti koncentriranu kampanju popularizacije obrtničkih zanimanja i motivirati rad. Rad i marljivost se itekako mogu motivirati promjenama u politici oporezivanja. Rast plaća kroz porezna rasterećenja tu je jedan od ključnih faktora. Rasterećenje plaća pravi je recept za popularizaciju rada i motiviranje radnika.Čime god se bavili - od jednostavnijih poslova do visoko specijaliziranih stručnjaka iz radznih područja- porezno rasterećenje će biti najjasniji signal da je moguće poštenim radom osigurati kvalitetan život u Hrvatskoj, bez potrebe za iseljavanjem.

Kako potaknuti rast plaća proaktivnim mjerama?

1. Povrat poreza na dohodak

Hrvatska je zemlja relativno niske radne aktivnosti stanovništva. Stoga je potrebno motivirati rad radikalnim promjenama u sustavu oporezivanja. Trenutni porezni sustav kažnjava izvrsnost. Pogledajmo na primjeru koliko direktno iz plaće doprinose zaposlenici s određenim plaćama: Zagreb, samac, 0 djece (približni iznosi) Postavlja se pitanje otkud će lokalna samouprava pokriti novonastalu rupu u proračunu uslijed ukinuća poreza na dohodak? Preraspodjelom poreza s drugih naslova i vrlo važno- suzbijanjem malverzacija u javnoj nabavi kroz koju se godišnje gubi do 5 mlrd €, a porezom na dohodak prikupi 4 mlrd €. Tema malverzacija i čerupanja lokalnih i državnog proračuna obrađena je u podnaslovu niže.

2. Povrat doprinosa za zdravstveno

Hrvatska je u zadnjih 6 godina udvostručila proračunska sredstva za sustav zdravstva. Povećanje od 40 ili 50% može se objasniti inflacijom i povećanim izdvajanjima za plaće, no što je s ostatkom. Dobro je poznato da ni prije sustav nije bio optimiziran. Javne nabave provodile su se bez praktički ikakvog nadzora, kao i sada. Organizacija sustava i vanjski troškovi daleko su od onog što predstavlja jedan dobro organiziran sustav s jasnom i transparentnom potrošnjom i kontrolom troškova. Mišljenja samo da se zdravstvo može financirati iz općih potrošačkih poreza, a postojeća davanja od 16.5% treba kvartalno refundirati radnicima.

3. Uvođenje definicije mini posla

Osobito marljive zaposlenike koji pored svog redovnog posla još žele zaraditi obavljajući dodatni posao, trajanja do 10 sati tjedno treba potpuno osloboditi dodatnih poreznih opterećenja. Na taj način dodatni posao može postati puno privlačniji. Da samo 200 000 zaposlenika odluči još 10 sati tjedno voziti taksi, čistiti stubišta, razvoziti večere, raditi na recepciji i slično, to je pokrivenih 50 000 radnih mjesta!

4. Ukidanje poreznog opterećenja na rad učenika i studenata.

Ovom mjerom postižemo 3 bitna rezultata a) osiguravamo radnu snagu b) zarađeni novac ostaje u Hrvatskoj i generira nova radna mjesta c) popularizira rad

4. Ukidanje poreza i doprinosa na prekovremene sate do 10 sati tjedno.

Ova mjera bi omogućila značajno povećanje neto primitaka radnika u Hrvatskoj. Pored toga i poslodavci bi dio potreba za obavljanjem dodatnog posla mogli namiriti kroz angažman domaće radne snage. Ovisno o kolektivnim, granskim i pojedinačnim ugovorima, prekovremeni rad nedjeljom je već sada vrednovan 50% više od redovnog rada, a ta stopa se može primijeniti na sav prekovremeni rad. Ključno je uopće ne oporezovati prekovremeni rad. Dakle isplata bruto2 iznosa direktno na račun radnika!