Kako podići neto prihode zaposlenih u Hrvatskoj?
Godinama se vode beskonačne debate kako podići neto zarade zaposlenih u Hrvatskoj, spriječiti odljev radnika u inozemstvo, stabilizirati tržište rada, omogućiti ljudima da radom ostvare životni standard bliži onome na Zapadu. Odgovori na to pitanje svode se na: povećanje efikasnosti, dizanje dodane vrijednosti proizvoda, povećanje izvoza, povećanje proizvodnje i tek ponekad i marginalno - malim adaptivnim korekcijama poreznih stopa. No, do sada nitko nije predložio jedan radikalan korak - povrat poreza i doprinosa na plaće radnicima. Neka samo ostanu uplate za mirovinsko. Isprva će to izazvati kod nekog inicijalnu nevjericu u izvedivost drastičnih poreznih rasterećenja, no ako pogledamo sve parametre - prihode i rashode proračuna - otvaraju nam se novi horizonti. To je itekako moguće i - izvedivo!
Idemo redom.
- Stručna javnost upozorava da je rast produktivnosti realnog sektora preduvjet za rast plaća
- Kriminal, korupcija i loše upravljanje javnim financijama godišnje koštaju društvo više od 10 mlrd €
- U 2026. će se iz plaća prikupiti oko 9 mlrd € poreza i doprinosa za zdravstvo
- Plaće u realnom sektoru u prosjeku su oko 30 % niže nego u državnom i javnom sektoru
- Kriminal, korupcija i loše upravljanje javnim financijama godišnje koštaju društvo više od 10 mlrd €
- U 2026. će se iz plaća prikupiti oko 9 mlrd € poreza i doprinosa za zdravstvo
- Ne postoji efikasna kontrola trošenja državnog i lokalnih proračuna
- Ne traže se odgovornost ni mjerljivi rezultati rada u javnom sektoru
- Bez dubinskih reformi država realni sektor nema kapacitet značajno povećavati bruto plaće
Gdje je rješenje?
- Podignuti efikasnost funkcioniranja javnog sektora!
- Kontrola javne nabave
- Povrat svih poreza i doprinosa radnicima osim doprinosa za mirovinsko
| Područje | Mehanizam gubitka | Procijenjeni godišnji gubitak |
|---|---|---|
| Višak zaposlenih (država + JLU) | Prevelik broj zaposlenih u administraciji, pomoćnim službama i dijelu javnih poduzeća bez proporcionalne dodane vrijednosti | 1,3 – 2,0 mlrd € |
| Javne nabave – država | Preplaćene robe i usluge, zatvoreni natječaji, posrednici bez stvarne dodane vrijednosti | 1,5 – 2,0 mlrd € |
| Javne nabave – JLU | Fragmentacija nabava, lokalni karteli, hitni postupci, slaba stručnost nabavnih tijela | 1,5 – 2,5 mlrd € |
| Neučinkovitost javne uprave | Spori i duplicirani postupci, regulatorne barijere, izgubljena produktivnost privatnog sektora | 1,0 – 1,5 mlrd € |
| Javna poduzeća (državna + lokalna) | Nemarno poslovanje, malverzacije, kriminal, višak zaposlenih, političko upravljanje, niska operativna i kapitalna učinkovitost | 2,0 – 3,5 mlrd € |
| UKUPNO – konzervativni raspon | 7,5 – 9,5 mlrd € | |
| UKUPNO – realnije | 9.5 – 12.5 mlrd € | |
Evo kako bi konkretno izgledale plaće (zagreb, bez osobnih odbitaka)
| Stavka | Primjer 1 | Primjer 2 | Primjer 3 | Primjer 4 |
|---|---|---|---|---|
| Bruto 1 | 2.211,04 € | 3.022,73 € | 3.834,42 € | 4.646,10 € |
| Bruto 2 | 2.575,86 € | 3.521,48 € | 4.467,09 € | 5.412,71 € |
| Porez na dohodak | 268,83 € | 498,75 € | 567,53 € | 716,88 € |
| Doprinos za zdravstveno | 364,82 € | 498,75 € | 638,68 € | 766,61 € |
| Neto plaća | 1.500,00 € | 2.000,00 € | 2.500,00 € | 3.000,00 € |
| Neto plaća nakon reforme | 2.133,65 € | 2.997,50 € | 3.706,21 € | 4.483,49 € |
Razuzdano trošenje javnog novca po svim razinama
Još 2017. godine američka agencija RAND procijenila je gubitke u javnim financijama u Hrvatskoj na 10 milijardi eura godišnje
Na što se odnose ti gubici?
-
Javna nabava
- namještanja i pogodovanja
- cijene 20–50 % iznad tržišnih, u ekstremnim slučajevima i nekoliko puta iznad tržišnih
- potpun nemar birokrata u trošenju novca ("nije moje")
-
Prevelika i fragmentirana birokracija
- previše općina, gradova i županija, agencija
- dupliranje poslova (pravna služba, računovodstvo, IT)
- puno rukovodećih, malo operativnih pozicija
- sustav troši novac da bi održavao sam sebe
S obzirom na iznos tadašnjeg proračuna od 18 mlrd eura, možemo uočiti da je preko 50% proračuna otpalo na preplaćene nabave, lošu organizaciju, glomazan birokratski aparat
2026. godine državni proračun iznosi 37 mlrd eura i on se udvostručio. Nema nikakvih naznaka da postoji sustavna kontrola trošenja novca niti da su javni servisi bolje organizirani
Gdje najviše curi u javnim financijama
-
Javna nabava
- natječaji pisani za jednog ponuđača
- često samo jedna ponuda
- cijene 20–50 % iznad tržišnih
- aneksi ugovora nakon potpisivanja
- zloupotreba „hitnih“ nabava
-
Prevelika i fragmentirana birokracija
- previše općina, gradova i županija
- dupliranje poslova (pravna služba, računovodstvo, IT)
- puno rukovodećih, malo operativnih pozicija
- sustav troši novac da bi održavao sam sebe
-
Politička zapošljavanja („uhljebi“)
- zapošljavanje po stranačkom ili rodbinskom ključu
- nejasni opisi radnih mjesta
- niska produktivnost, visoka trajnost radnog odnosa
- velika masa plaća dugoročno opterećuje proračun
-
Kapitalni projekti bez cost-benefit analize
- projekti koji postoje jer „ima EU novca“
- objekti s visokim troškovima održavanja
- nedostatak dugoročnog planiranja
-
Previše javnih poduzeća i ustanova
- svaka ima direktora i upravna tijela
- često služe kao kadrovski „parking“
- gubici se pokrivaju iz proračuna
-
Održavanje i outsourcing bez kontrole
- košnja, čišćenje, IT podrška, savjetovanja
- višegodišnji ugovori bez tržišnog testiranja
- iste firme stalno dobivaju poslove
- slaba kontrola kvalitete
-
Konzultanti, studije i strategije
- dokumentacija koja se nikad ne koristi
- studije koje opravdavaju već donesene odluke
- novac potrošen na „papir“
-
Slaba kontrola i odgovornost
- revizije bez stvarnih posljedica
- minimalna politička odgovornost
- rijetke i simbolične sankcije
-
Decentralizacija bez financijske odgovornosti
- lokalna razina troši, država pokriva gubitke
- loše upravljanje nema direktnu cijenu
- nagrađuje se potrošnja, ne učinkovitost
-
Subvencije i potpore bez mjerenja učinka
- nejasni kriteriji dodjele
- ponavljaju se iz godine u godinu
- nedostatak evaluacije rezultata
Zaključak: najveći gubici ne nastaju nužno zbog krađe, već zbog legalno loše postavljenog sustava.